Zur Navigation | Zum Inhalt
Ekonomija u eurozoni PDF Ispis E-mail
Autor Bonline   
Europa i Amerika izašle su iz recesije u trećem kvartalu 2009 godine. Amerika je proživjela najdužu recesiju u poslijednjih 100 godina. Posrnulu ekonomiju potpomognuo je fiskalni paket od 787 milijuna dolara. Ipak, nezaposlenost (po prvi puta nakon 1980 godine iznad 10%), slaba štednja građana, te restriktivna politika banaka izazivaju bojazan od recesije sa dvostrukim dnom. S druge strane Kina kroz zadnjih nekoliko godina bilježi impresivan gospodarski rast potaknut domaćom potražnjom i izvozom koji je u svibnju bio viši za čak 48,5% u odnosu na godinu ranije. Ove godine službeno je i postala druga najveća ekonomska sila na svijetu (iza SAD-a).

Što se Europe tiče, od trećeg kvartala 2009 godine gospodarstvo se lagano oporavlja, ali i dalje vlada zabrinutost oko toga kako će se ono oporavljati naredne godine. Europska centralna banka konstantno je snižavala kamatnu stopu kako bi potaknula likvidnost na tržištu, međutim kontrakcija na tržištu kredita i dalje predstavlja glavnu zabrinutost kod poduzeća. Kao i u SAD-u – u Europi vlada visoka stopa nezaposlenosti te bojazan oko toga što će se desiti kad se istope fiskalni stimulansi koje su centralne vlasti dale kako bi potaknule likvidnost na tržištu. Dužnička kriza u zemljama poput Italije, Portugala, Irske, Grčke i Španjolske dodatno je zakomplicirala situaciju, ali i povećala izvoz zbog slabog tečaja eura. Motor pokretač je Njemačka koja je imala benefit od jake potražnje iz Kine i SAD-a.

Trenutno su zemlje eurozone rascijepane između dvije vrste rizika - prvi je usporenje ekonomskog oporavka a drugi je rastući finanijski rizik vladinog i bankarskog sektora. Zabrinutost oko visokog javnog duga prouzročila je rast troškova posudbe novca, a rezanja u proračunima smanjila su optimizam brzog ekonomskog oporavka. Manje zadužene zemlje poput Nizozemske i Njemačke također planiraju značajne uštede u proračunu za 2011 godinu. To će se negativno odraziti na domaću potražnju te će ona i dalje stagnirati. Smanjeni izvoz Europskih zemalja (zbog smanjenja potražnje iz SAD-a), te spor ekonomski oporavak negativno će utjecati na tečaj eura. Euro je apricirao gotovo 18% od lipnja do sredine listopada u odnosu na Američki dolar. Jak euro značio bi i manju cijenu izvoza poduzeća u eurozoni odnosno poduzeća bi postla manje kompetitivna. Kako će kretati ekonomski pokazatelji iduće godine možete vidjeti u slijedećih nekoliko grafikona.

Ekonomski indikatori 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.*
Rast BDP-a (%) 2,8 0,6 -4,1 1,6 1,3
Inflacija - godišnji prosjek (%) 2,1 3,3 0,3 1,4 1,5
Nezaposlenost (%) 7,5 7,6 9,4 10,1 9,5
*Predviđanja

Top 5 ekonomija u eurozoni (% BDP-a u Eurozoni):
Njemačka 26,7
Francuska 21,4
Italija 16,9
Španjolska 11,7
Nizozemska 6,3

Top 5 trgovinskih partnera zemalja eurozone (% uvoza i izvoza u 2009)
Velika Britanija 11,8
SAD 10,6
Kina 8,9
Švicarska 5,7
Rusija 5,0

Plaćanje poduzeća u eurozoni (% plaćanja 30 ili više dana nakon ugovorenog roka)


Kašnjenja u plaćanju
Zemlja % plaćanja nakon ugovoreno roka
Kašnjenje u dan. Točno 1-15 16-24 25-29 30-59 60-89 90-119 120+
Belgija 33,5 27,7 20,7 9,6 4,2 2,9 1 0,3
Francuska 35 37,6 15,3 6,6 2,9 1,3 0,7 0,7
Njemačka 59,9 24,4 7,5 3,2 1,8 0,9 0,6 1,7
Italija 45,5 20,6 12,8 9,1 4,6 2,7 2,2 2,4
Nizozemska 51,5 26,8 13,1 4,9 2 1 0,5 0,3
Španjolska 45,6 20,3 10 5,8 4,2 2,9 2,8 8,4
Velika Britanija 24,8 29,2 23,2 9,8 6,3 3,7 1,5 1,3

Top 5 ekonomija u eurozoni
Njemačka je ostvarila najveći ekonomski rast u eurozoni, a slijede ju Francuska, Italija, Španjolska i Nizozemska. U idućih nekoliko rečenica opisati ćemo kako plaćaju poduzeća iz tih zemalja te kako D&B prognozira ekonomski rast tih zemalja.

Njemačka:
Ostvarila je snažan ekonomski rast. Ove godine predviđa se rast BDP-a od 3,4%, a iduće 2%. Poboljšala se i platežna disciplina Njemačkih kompanija a nju je potakla manje restriktivna kreditna politika banaka. Njemačke kompanije plaćaju samo 5% svojih faktura sa 30 ili više dana zakašnjenja stranim kompanijama. Što se tiče domaćeg plaćanja, čak 84% faktura je plaćeno na vrijeme, što je lijep porast u odnosu na 79% od prije nekoliko mjeseci. Platežna disciplina se poboljšala pretežito sektorima koji su izvozno orijentirani. Postoji i dalje blagi rizik usporavanja globalne potražnje što bi potencijalno moglo usporiti ekonomski rast. D&B Njemačkoj dodjeljuje rejting DB1d što ju svrstava među zemlje sa najnižim rizikom ulaganja.

Francuska:
Francuska je ostvarila nešto niži rast od Njemačke, međutim to je u usporedbi sa većinom drugih zemalja. Ove godine očekuje se rast od 1,5% a iduće 1,2%. Platežna disciplina francuskih poduzeća je bolja od mnogih poduzeća u zemljama EU. Prema podacima koje posjeduje D&B, 5,6% francuskih kompanija kasnilo je sa plaćanjem 30 ili više dana. Također, Francuskoj ide u prilog pad broja stečajnih postupaka u ovoj godini. Najviše ih je bilo u transportnom i IT sektoru, a najmanje u sektoru nekretnina i proizvodnji. D&B Francusku svrstava u zemlje sa niskim rizikom poslovanja i dodjeljuje joj rejting DB2a.

Italija:
Talijanski BDP po procijeni D&B ove godine rasti će samo 0,9%, a iduće 0,7 što znači da će prevladavati ekonomska stagnacija. Rizik neplaćanja puno je veći nego u prethodno opisane dvije zemlje. Čak 12% faktura prema ino dobavljačima plaćeno je sa 30 ili više dana zakašnjenja. Rizik neplaćanja će rasti u idućem periodu jer se broj stečajeva povećao za čak 21% u odnosu na godinu ranije. D&B Italiji dodjeljuje rejting DB3a čime je svrstana u zemlje blagog rizika ulaganja. Trend je stabilan.

Španjolska:
Iako je posljednjih nekoliko mjeseci zabilježen ekonomski oporavak, u većini sektora D&B prognozira vrlo spor rast u iduće dvije godine. Usred povećane nezaposlenosti i loše makroekonomske prognoze krediti privatnom sektoru padaju već četvrti uzastopni kvartal za redom. Broj stečajeva porastao je u svim sektorima u 2009 godini. D&B očekuje povećan broj stečajeva te i dalje restriktivnu politiku banaka. BDP će ove godine bilježiti negativan rast od 0,4% dok se za iduću godinu predviđa 1,1%. Rejting je DB3c a trend stabilan čime je zemlja svrstana u zemlje blagog rizika ulaganja.

Nizozemska:
Plaćanja nizozemskih poduzeća poboljšala su se u prvoj polovici ove godine. Samo 3,7% plaćanja prema inozemnim vjerovnicima su kasnila 30 ili više dana, što je puno bolje od europskog prosjeka koji je 9,1%. Ipak, broj stečajeva je relativno visok (povećanje od 10% u odnosu na godinu ranije). Najviše su pogođeni sektori građevine (35% povećanje), poljoprivrede (32%) te edukacije (27%). Za ovu godinu prognozira se rast od 1,9% a za iduću 1,3%. D&B dodjeljuje rejting DB2b čime je zemlja nisko rizična za poslovanje a trend je rastući.
 
DETALJNI BONITETI
već od 222,00 kn (+PDV)